Aristotle Papanikolau
Mistično kao političko
Demokracija i neradikalno pravoslavlje
NARUČI
Pantelis Kalaitzidis
Pravoslavlje i politička teologija
Neke crkve, kao npr. ruska crkva, imaju otvoreno procarske sklonosti, kao i mnogi pravoslavni narodi i njihove vođe na Balkanu. – Pantelis Kalaitzidis Kalaitzidis je udžbeničkim pristupom uspio dočarati kompleksnost, izazove, ali i nemir kojeg nasljeđe nove političke teologije i teologija oslobođenja unosi u svijet pravoslavlja, posebice u njegove prelatske strukture. Uzevši u obzir fragilnost i delikatnost jednog takvog govora, Kalaitzidis osloboditeljski moment evanđeoskog navještaja iznosi postupno i probranom teološkom argumentacijom, s kojom istodobno nastoji postići zadani cilj, te pri tom ne sablazniti odviše pripadnike i predstavnike vlastite religijske tradicije. Održavanje tih dviju stavki u ekvilibriju nije niti najmanje lako, ali je njemu kao teologu u potpunosti jasno kako je to jedini mogući način da pola stoljeća nakon što su dotični aspekti zaživjeli u okvirima katoličanstva i protestantizma, sad najzad uhvate korijena i u okvirima pravoslavlja. Oocrtavajući posebnosti pravoslavne teološke misli i duhovnosti u komparaciji sa osloboditeljskim zahtjevom evanđelja, on utječe, kako na izgradnju tog vida diskursa unutar pravoslavlja, tako pridonosi i međusobnom približavanju kršćanskih tradicija, jačajući element ekumenskog zajedništva kroz konstruktivno-kritičko i odgovorno društveno djelovanje.
NARUČI
Tomáš Halík
Vrijeme praznih crkvi: Od krize prema produbljenju vjere
Većina ljudi koji napuštaju crkve ne postaju ateisti – oni ih napuštaju zato što vjeru shaćaju ozbiljnije od onoga što zatiču u crkvama.
– Tomaš Halik
NARUČI
Boris Dežulović
Summa Atheologiae: Nekoliko rasprava o nemogućnosti Svemogućeg
Kardinal Josip Bozanić (zagrebački nadbiskup): “Dežulovićevo pisanje nije vrijedno nikakve posebne raščlambe, te bi ulaženje u raspravu sa sadržajem koji je u njemu iznesen netko mogao shvatiti kao davanje vrijednosti nečemu što je uistinu bezvrijedno.”
Claudio Battistelli (Papinsko sveučilište Gregoriana): “Volim Dežulovićev ateizam: kao što ne bi bio moguć izvan modernog teizma – ne bez, već izvan – tako ni emancipirano kršćanstvo ne bi bilo moguće bez izazova negacije Boga. A ništa Borisa ne može iznervirati kao teza o kršćanskoj naravi njegova ateizma.”
Fra Drago Bojić: “Dežulović je katolik jedan kroz jedan, ili kako bi to stariji teološki pisci kazali – totus catholicus.”
NARUČI
Slavoj Žižek i Boris Gunjević
Bog na mukama: obrati apokalipse
Neobična knjiga neobičnog dvojca. Slovenski filozof i evangelički svećenik iz Hrvatske pišu o gorućim temama teologije i politike. Tako će se u ovoj knjizi naći tekstovi o islamu, Theillardu de Chardinu, apokalipsi i mesijanizmu. Pred nama je djelo koje svojim pristupom donosi svježinu u hrvatski teološki prostor.
Slavoj Žižek, r. 1949. u Ljubljani, jedan je od janznačajnijih filozofa današnjice. Napisao je više desetaka knjiga, a trenutno je profesor na European Graduate School i predsjednik Društva za teorijsku psihoanalizu u Ljubljani. Boris Gunjević, r. 1972. u Zagrebu. Evangelički svećenik i predavač na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu piše doktorski rad o postmodernom razumijevanju Augustina u teologiji Johna Milbanka.
Tekstove s engleskoga preveo Roman Karlović.
RASPRODANO
Željko Pavić
Arhonti bitka: pokus filozofije vjere
Djelo u kojemu se s filozofskog stanovišta istražuju posljedice teološkog govora o Bogu i teološke misli Jürgena Moltmanna, Karla Rahnera i Rudolfa Bultmanna filozofa Martina Heideggera i Hansa Jonasa. Ovo, po mnogo čemu jedinstveno djelo u Hrvatskoj filozofiji sastavljeno je od tekstova koji su pisani kao pogovori djelima koje je autor prevodio. Autor na potpuno nov način iščitava djela teologa i filozofa koji su obilježili dvadeseto stoljeće.
RASPRODANO
Ivan Bubalo
Minima varia: mali razgovori s vremenom
Knjiga Ivana Bubala “Minima varia”posve je netipično djelo. Već sam naslov koji sugerira kako su ovdje posrijedi kratki tekstovi o raznim pitanjima najavljuje autora suvremena pristupa. No za razliku od drugih suvremenih tekstova, u kojima se postmoderno mišljenje bavi još samo pojedinim aspektima zbilje te cjelinu u pravilu ostavlja postrani, Bubalova knjiga postulira, iza svih aspekata koje osvjetljuje, umski temelj zbilje i života koji je u sadašnjem trenutku zakriven prije svega negiranjem vrednota na svim razinama ljudskog djelovanja te u reafirmaciji vrednota vidi najurgentniju zadaću mišljenja i smislenog djelovanja.
Iza briljantnih analiza najmučnijih pitanja vremena tinja tiha patnja zbog nemoći uma pred brutalnošću bezumlja, ali također klija nada da um neće biti konačno poražen ni zbilja svijeta i života reducirana na kvantitativno i trenutačno poželjno. Najavljeni svijet nade nije nacrt utopije iz dokolice projiciran u prostor s onu stranu „realnoga“ svijeta, nego je plod hrabre odluke za ono usred ovdašnjeg i sadašnjeg svijeta „što ima smisla bez obzira kako na kraju ispalo“. Nada, o kojoj je ovdje riječ, rađa se iz moralne nužde pristajanja na smisleno i dobro po sebi koje čovjek u mišljenju i u djelovanju ne može ne potvrditi ukoliko se uopće određuje kao slobodno umsko biće.
— iz Predgovora fra Mirka Jozića
RASPRODANO
Jadranka Brnčić
Zrno gorušičino: hermeneutičko čitanje odabranih biblijskih perikopa
Teškoće u tumačenju ma kojeg pisanog teksta, pa tako i Biblije, uglavnom ovise o tome do koje mjere autor teksta i čitatelj imaju zajednički svijet jezika i iskustva te o specifičnosti sadržaja i oblika njihove komunikacije. Ustaljeni način interpretacije biblijskoga teksta bio je sve do XVII. stoljeća uglavnom dogmatski i teološki: skučeno i doslovno shvaćanje nadahnuća (kao da je Bog ‘šaptao’ tekst u uho autorima) zanemarivalo je ulogu autora i redaktora u pisanju i sastavljanju knjiga te ignoriralo različite mogućnosti razumijevanja objave, kao i slojevitost njezine interpretacije. Većina kršćanskih egzegeta promatralo je Bibliju kao ‘zbirku spisa poslanih s neba ili kao reportažu o događajima neovisnima o kulturnoj i povijesnoj sredini vremena’ o kojem govore ili u kojem su nastajali. U tradicionalnoj (eklezijalnoj, teološkoj) egzegezi poznata četiri smisla Pisma – prema kojima: Pismo uči o činjenicama, alegorija što treba vjerovati, moral što treba činiti, a anagogija čemu treba težiti – bivaju u praksi često svedena tek na jedan: alegorijski, sa zadaćom da potvrde dogmatsku koncepciju istine teksta. Pod dogmatskim ovdje se razumije autoritarna odluka magisteriuma da bi – budući da je, kako sam za se drži, utemeljen na Duhu koje i u temeljima Pisma – njegovo tumačenje Pisma, formulirano kao dogme, vjernik morao bez pogovora prihvatiti kao jedino istinito, ‘pravo’.
— iz prvoga poglavlja: Aporije biblijske egzegeze, Tradicionalan pristup biblijskome tekstu
RASPRODANO
Jürgen Moltmann, Zoran Grozdanov (ur.), Alen Kristić, Entoni Šeperić i Branko Sekulić
Teologija: silazak u vražje krugove smrti
Predmet istraživanja i tekstova u ovoj knjizi mogućnost je ozbiljenja i konkretiziranja u našoj regiji nekih temeljnih Moltmannovih uvida iz njegova djela Raspeti Bog: Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije, izvorno napisanog 1972. godine. Objavljujemo ovaj svezak u želji da, s malim zakašnjenjem, obilježimo četrdesetu godišnjicu objavljivanja toga kapitalnog djela. U tu svrhu, pozvali smo nekolicinu mlađih teologa da sudjeluju u nečemu što bismo mogli nazvati, možda i preuzetno, ”stvaranjem (regionalne) kontekstualne teologije“. (…)
Osnovni cilj ovoga sveska nalazi se u pokušaju da se teologija istinski shvati kao ono područje ljudskih istraživanja, interesa i vjerovanja koje uistinu može oblikovati i utjecati na stvarnost u kojoj živimo, kako stvarnost pojedinca, tako i religijske zajednice i društva. Naime, ”za teologe nije stvar u tome da drukčije tumače svijet, povijest i čovjekov bitak, već da se oni sami promijene u očekivanju božanske promjene“ (J. Moltmann).
— iz Predgovora Zorana Grozdanova
RASPRODANO
Zoran Grozdanov i Nebojša Zelič (ur.)
Regina Ammicht Quinn, fra Drago Bojić, Teresa Forcades, Viktor Ivančić, Hrvoje Jurić, Predrag Lucić, Norbert Reck, fra Ivan Šarčević, Željko Tanjić
Vjera u dijalog: sekularno i religijsko u razgovoru
Knjiga “Vjera u dijalog: sekularno i religijsko u razgovoru” zbornik je intervjua što su 2014. i 2015. objavljivani u Novome listu, te prijepisa javnih tribina koje su u istome razdoblju, od rujna 2014. do svibnja 2015. godine, održane na Filozofskom fakultetu i Art kinu, pod zajedničkim naslovom “Religija i javnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci”. Kako u predgovoru, naslovljenom “Pluralizam u (ne)slaganju”, objašnjavaju urednici Grozdanov i Zeli, nakana tih javnih razgovora – koje je inicirao tadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci Predrag Šustar – bila je “propitati mjesto i ulogu religijskog argumenta u javnoj sferi”, te “ponuditi drugačija gledišta (…) u odnosu na stavove koji prevladavaju u hrvatskom javnom prostoru.” Jer u javnom prostoru “religijsko i sekularno ne ulaze u dijalog, već se u monološkoj formi suprotstavljaju jedno drugome kao suprotno na svim vrijednosnim razinama”. Urednike knjige, pak, vodilo je duboko uvjerenje da “ateist i vjernik mogu (…) zajedno raditi na promicanju zajedničke slike boljeg društva”, a “sekularni prostor predstavljati zajedničko tlo na kojemu i vjernici i nevjernici, kao i svi oni između toga, mogu zajednički doprinijeti razvoju ljudskog društva.”
Knjiga to nedvojbeno i dokazuje, neugodnoj svakidašnjici usprkos. U tome je, istodobno, njezina veličina i njezina prostodušnost. Na prvi pogled, suprotstavljeni su svećenici i teolozi s jedne, te ateistički intelektualci s druge strane. No ono što ti ljudi govore nerijetko zamjenjuje uloge, pa se svećenici i teolozi pretvaraju u najžešće kritičare crkve i religije, dok se ateistički pisci – u javnosti katkad doživljavani kao samo utjelovljenje onog ničeanskog Antikrista – zaodijevaju u retoričku halju branitelja izvornoga kršćanstva.
— Boris Pavelić, Novi List 03.12.2016.
NARUČI (drugo, prošireno izdanje)
Teresa Forcades i Vila
Vjera i sloboda
Teresu Forcades nazivaju najradikalnijom časnom sestrom Europe i ikonom europske ljevice. Doktorirala je javno zdravstvo na Sveučilištu u Barceloni, a na Harvardu magistrirala teologiju; pripada redu katalonskih benediktinki, a u svojim predavanjima koja održava diljem Europe često kritizira kapitalizam i sva njegova obilježja te patrijarhalnost Katoličke crkve, boreći se za prava žena u crkvenoj i javnoj sferi. Objavljuje knjige o teološkim temama, farmaceutskoj industriji i feminizmu, te je ustrajna zagovornica katalonske neovisnosti i aktivistica španjolskog pokreta Indignadosa (Ogorčeni), nastalog na temelju masovnih prosvjeda 2011. godine. Njezino suprotstavljanje najvećim autoritetima današnjice svrstava je među najradikalnije i najutjecajnije intelektualke europske i svjetske ljevice. U svojoj novoj knjizi Vjera i sloboda (u izdanju riječkog Ex librisa) ona jednostavno govori: “Nijedna Crkva, obred ili ideologija ne mogu zamijeniti unutarnju gestu slobodne ljubavi koja nas spašava i može spasiti svijet.”
S engleskoga preveo Karlo Ilić.
RASPRODANO
Leonardo Boff
Franjo Rimski i Franjo Asiški
“Nijedna religija ne može mirno spavati dok razvlašteni ove zemlje vape u pomoć.” Podnaslov ove knjige glasi: Novo proljeće za Crkvu. O njoj Richard Rohr, O.F.M., kaže: “Leonardo Boff se nalazi u jedinstvenoj poziciji da napiše ovu knjigu. Donosi nam povijesnu, teološku i kulturnu analizu – uz veliko nadahnuće – kako bi svijetu predstavio izvornu novost koju donose ova dvojica revolucionara pod imenom Franjo. Čitajte i pripremite se na istinsku katoličku i ekumensku kršćansku nadu!”
Meki uvez 89,00 kn
Thomas Merton
Nepoćudni Merton: Izbor iz dnevnika i poezije
“Ja također vjerujem da našom otvorenošću za budizam, za hinduizam i ostale sjajne azijske tradicije imamo divnu priliku naučiti mnogo više o mogućnostima naših vlastitih tradicija, jer za razliku od prirodnih pogleda na stvari, njihova vjerovanja zalaze mnogo dublje no što smo to mi dosada uspjeli. Spoj i međuveza prirodnih tehnika, milosrđa i mnogih drugih stvari na koje svakodnevno nailazimo u Aziji kao i kršćanska sloboda evanđelja na kraju će sve nas dovesti do pune i transcendentne slobode koja je mnogo važnija od pukih kulturoloških neslaganja i vidljivih razlika.”
– Thomas Merton
Izbor je nastao na nagovor poznatog hrvatskog pjesnika Danijela Dragojevića, koji je Voju Šindolića navodio da prevodi Mertonove tekstove za potrebe emitiranja na Trećem programu hrvatskoga radija.
Meki uvez 119,00 kn